Mjere za bezbjedan rad na otvorenom pri visokim temperaturama

Radnici koji rade na visokim temperaturama izloženi su visokom riziku od toplotnog udara, sunčanice i opekotina usled izlaganja suncu. Toplotni udar može biti i smrtonosan, te je potrebno raditi u skladu sa mjerama zaštite za rad u takvim uslovima. Svaki rad na otvorenom treba se analizirati i obuhvatiti procenom rizika kako bi se identifikovali svi potencijalni rizici.

Kada temperatura vazduha u ljetnjim mjesecima prelazi 36°C, zaposleni koji obavljaju poslove na otvorenom, smatra se da rade u nepovoljnim radnim uslovima. Poslodavac je dužan da obezbjedi zaposlenom rad na radnom mjestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja na radu.

Usljed vremenskih neprilika kao što su visoke ili niske temperature i sl, kao i u drugim stanjima potrebe ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, kojima će se spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika, propisano je članom 9 Zakona o zaštiti na radu ("Sl. novine FBiH", br. 79/2020).

Poslodavci bi trebalo da organizuju rad na takav način da se izbjegne obavljanje teških fizičkih poslova i izlaganje direktnom sunčevom zračenju zaposlenih za vreme visokih spoljnih temperatura, iznad 36°C. Primjenom ovih mjera može se u velikoj meri izbeći ili smanjiti toplotni stres tokom rada.

Mere koje su poslodavci dužni da primjenjuju kako bi zaštitili radnike na otvorenom od visokih temperatura su: organizacione, tehničke, zdravstvene, promena režima rada.

Ovo u praksi podrazumjeva:

• čestu zamenu zaposlenih za obavljanje poslova na otvorenom;
• češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina vode i bezalkoholnih napitaka;
• obezbjeđivanje prostora gde zaposleni mogu da se sklone od sunca i rashlade;
• obavezno davanje informacija zaposlenima o opasnostima po zdravlje zbog izlaganja visokim temperaturama;
• upoznavanje zaposlenih sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama;
• obezbjeđivanje i pružanje prve pomoći ukoliko dođe do zdravstvenih problema zaposlenih.

Ukoliko poslodavci ne primjenjuju preventivne mere može doći do ozbiljnih rizika po zdravlje radnika: dehidracije, bržeg zamaranja, umanjenja sposobnosti za rad, pojave zamora, toplotnih grčeva i sl, pa ćemo ih u nastavku detaljno navesti.

MJERE ZA BEZBEDAN I ZDRAV RAD NA OTVORENOM PRI VISOKIM TEMPERATURAMA

1. ORGANIZACIJA RADA

– Izbjegavanje rada u najtoplijem delu dana
– Organizovati rad po smjenama;
– Uvođenje dodatne radne snage;
– Preraspodjela obavljanja poslova – teži deo posla obavljati u hladnijem delu dana;
– Praviti češće pauze uz obezbeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka;
– Izvršiti obuku zaposlenih za pružanje prve pomoći;
– Zaposlenima se mora omogućiti da tokom odmora (pauze) mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu;
– Obezbjediti odgovarajući prostor gde zaposleni mogu da se sklone od sunca i odmore;
– Izvršiti aklimatizaciju zaposlenih na uslove pri visokim temperaturama.

2. OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIH ZA BEZBJEDAN I ZDRAV RAD

Pored osposobljavanja za bezbjedan i zdrav rad, poslodavac treba da:
– upozna zaposlene sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama;
– obavezno daje informacije o rizicima po zdravlje i život zaposlenih pri izlaganju visokim temperaturama;
– upoznaje zaposlene sa opasnostima uzimanja lekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju.

3. SREDSTVA I OPREMA ZA LIČNU ZAŠTITU NA RADU I/ILI RADNA ODIJELA

Pored sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu na otvorenom pri visokim temperaturama, ukoliko je to moguće, zaposlenima treba obezbjediti:
– letnja odijela, kape, marame i sl.;
– da nose laganu, svetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala;
– da nose kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koje prekriva i vrat, ukoliko zaposleni nije obavezan da nosi sredstvo i opremu za ličnu zaštitu glave.

4. PREVENCIJA ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

– Unositi dosta tečnosti. Ako fizička aktivnost traje kraće od 60 minuta dovoljno je piti običnu vodu da se nadoknadi izgubljena tečnost, a kada fizička aktivnost traje duže od 60 minuta više nije dovoljna obična voda za nadoknadu tečnosti jer su se obilnim znojenjem izgubili i elektroliti, pa se preporučuju pića sa dodatkom ugljenih hidrata i elektrolita. Da bi se spriječila dehidracija važno je:
1. unositi najmanje dva litra vode na dan;
2. izbjegavati napitke sa kofeinom, alkoholom, gazirana pića i sportske napitke sa puno šećera jer sadrže sastojke koji izazivaju dehidraciju;
3. unositi na svakih 15 – 20 minuta po jednu čašu rashlađene vode.
– Praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama;
– Pravilna ishrana – izbegavati tešku i obimnu hranu, jesti svježe voće i povrće. Preporučuje se da se u ishrani pre svega koriste svježe voće i povrće, mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti, hleb u manjim količinama i riba i morski plodovi, a ne preporučuje se teška i masna zapržena jela, crveno i sušeno meso, konzervirana hrana i konzumiranje u većim količinama slatkiša i namirnica koje sadrže rafinisan šećer i zasićene masnoće;
– Koristiti zaštitnu kremu za sunce;
– Pružiti odgovarajuću prvu pomoć.

Ukoliko poslodavci ne primjenjuju preventivne mere pri radu na otvorenom tokom visokih temperatura, može doći do ozbiljnih rizika po zdravlje radnika: dehidracije organizma, bržeg zamaranja, umanjenja sposobnosti za rad, povećanja grešaka pri obavljanju posla, pojave zamora, toplotnih grčeva, iscrpljenosti, toplotnog udara i dr.

Ovim preventivnim mjerama date su osnovne smjernice koje pomažu poslodavcima da rad na otvorenom organizuju na bezbjedan način za sve radnike koji u tom radu učestvuju.